Zlatno oko
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Forum o psima
 
Početna stranicaPočetna stranica  Latest imagesLatest images  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

 

 Razvoj steneta

Go down 
Autor/icaPoruka
stryker
Moderator
Moderator
stryker


Male Broj postova : 1527
Age : 39
Lokacija : Veliko Orasje
Registration date : 16.04.2008

Razvoj steneta Empty
PostajNaslov: Razvoj steneta   Razvoj steneta I_icon_minitimened kol 31, 2008 12:03 am

Ovaj složeni društveni život psa i sistemi koje on koristi da bi komunicirao sa svojim srodnicima podrazumevaju i obuku ostvarenu tokom prvih meseci njegovog života. Kao i sve životinje, štene dolazi na svet sa izvesnim brojem sklonosti u pogledu ponašanja i reakcija, koje su prethodno ustanovljene zahvaljujući njegovom genetskom nasledju i informacijama koje je prikupio tokom intrauterinog života. Razvoj njegovog ponašanja bio je predmet brojnih studija koje su dovele do razlikovanja tri perioda počev od rodjenja: neonatalni period (od rođenja do 14. dana prosečno), prelazni period (od 15. do 21. dana) i konačno, period socijalizacije (od 22. dana do kraja adolescencije). Svi datumi dati da bi se odredila starost štenadi tokom različitih etapa razvoja čisto su indikativni; oni mogu biti uvećani kod džinovskih rasa koje se sporije razvijaju.
NEONATALNI PERIOD
On počinje od trenutka kada se štene oslobodi ovojnice fetusa. Mala životinja koja je tako doneta na svet potpuno zavisi od nege svoje majke. Njen nervni sistem nije sasvim dovršen, moždana kora praktično ne postoji, a čulni organi veoma su malo funkcionalni (osim čula dodira i delimično njuha). Izuzev čvorova nekih nerava lobanje, nervni sistem još nije mijeliniziran, dakle nervni influks lagano napreduje. Mišići skeleta još su samo delimično inervirani, što znatno ograničava mogućnost pomeranja i zauzimanja položaja kod štenadi: inervaciju dobijaju najpre mišići pregibači i dominiraju u odgovorima na različite testove (0-5 dana), zatim opružači koji takodje počinju fazom hipertoničnosti (5-18 dana). Autonomni nervni sistem koji upravlja abdominalinom pokretljivošću još ne funkcioniše: stoga štene nije u stanju da samo vrši veliku nuždu i urinira. Otuda, štene ne ispoljava ponašanja u pravom smislu te reči (organizovane postupke koji dovode do izvršenja neke funkcije), već primarne reflekse koji mu pre svega omogućuju da dosegne do dojke i odgovori na pozive majke. Ti primarni. refleksi mogu se lako dokazati pomoću nekoliko jednostavnih testova. Tako se refleks traganja za hranom može zapaziti postavljanjem poluotvorene pesnice ispred nosa štenetu koje se nalazi na ravnoj površini : štene pokušava da se uvuče u šaku. Taj isti refleks omogućuje mu da pronađe dojku; nestaće posle 14. dana, što predstavlja period koji odgovara otvaranju očiju, te onda vid odnosi prevagu nad dodirom. Isto tako, kad usne dođu u dodir sa nekim gipkim, toplim i izduženim predmetom, javlja se refleks sisanja. Uriniranje i defekacuju izaziva majka koja liže abdomen i međicu štenadi. Nasuprot tome, štenad je gluva i slepa i odgovara, dakle, naročito na brojne taktilne stimulacije koje se javljaju kako između majke i njenih mladunaca tako i između same štenadi. To se menja negde oko 14. dana, kad se otvore oči i čulo vida počne da se razvija..

PRELAZNI PERIOD
Njegov početak obeležen je otvaranjem očiju. One ne funkcionišu odmah po otvaranju kapaka, biće potrebno sačekati nekoliko dana kako bi mogle da zamene čulo dodira u različitim situacijama kada štene treba da se orijentiše. Otuda će primarni refleksi početi da iščezavaju. Prelazni period je naročito period ubrzanog razvoja moždane kore. U tom periodu završava se razvoj čulnog sistema, te će ukus, miris, a i sluh početi uskoro da funkcionišu. Kraj prelaznog perioda poklapa se sa završetkom čulnog razvoja, obeleženog pojavom auditivne percepcije. Taj trenutak je lako označiti zahvaljujući refleksu trzaja.
Štene se stavi na savitljivu i mlaku kožu (čime se sprečava izlaganje stresu), lice koje vrši eksperiment tapše rukama tačno iznad glave šteneta. Kad uši i odgovara-juće neurološke strukture funkcionišu, štene reaguje podižući se na svoje šape, a potom pada: to je trzaj. Pozitivan odgovor na taj refleks označava prelaz ka periodu socijalizacije.



PERIOD SOCIJALIZACIJE
To je najuzbudljiviji period razvoja šteneta. Tokom te duge faze svog postojanja, ono će steći sva ponašanja nephodna za život u čoporu - bilo da je reč o hijerarhijskim pravilima ili o sistemima za komunikaciju - ali i otkriti sastavne elemente sredine u kojoj živi. Jedna od bitnih stvari koje će štene naučiti jeste prepoznavanje sopstvene vrste. Kao svi toplokrvni kičmenjaci (ptice i sisari), štene dolazi na svet ne znajući kojoj vrsti pripada. Tek će posebno obučavanje, skoro nepovratno, omogućiti štenetu da stekne ovu informaciju : prožimanje. Da bi se to moglo ostvariti, potrebno je izatkati afektivne veze (privrženost) sa osobom koja neguje i štiti štene (majka u normalnim uslovima) i da čulni organi funkcionišu. Prožimanje se kod šteneta obično odvija od 3. sedmice do 3.meseca. S druge strane, u tom periodu štene će sebi sačiniti pravu banku podataka koja će mu služiti da utvrdi prag stimulacije (auditivne, vizuelne, taktilne) na osnovu kojeg treba reagovati, ali i da prepoznaje predmete ili bića (opasna, jestiva, prijatelje). Što mu sredina u kojoj živi bude više omogućavala da se suoči sa različitim podsticajima, to će štene više biti sposobno da se potom prilagodi različitim sredinama. Ne možemo dovoljno istaći koliko je važno da prvi kontakti sa štenetom budu veoma prijatni kako bi zatim informacije koje životinja pamti pospešile odnos poverenja. Socijalizacija je takođe period obučavanja u pogledu hijerarhije. Štene će morati da nauči da savladjuje svoje želje u skladu sa pravilima koja važe unutar čopora.
Prva situacija u kojoj on uči da tako postupa jeste obrok. Do starosti od dva meseca, kad bi ga mučila glad, štene je imalo samo da se obrati majci da bi od nje dobilo mleko - bilo je tada dovoljno da se prvo domogne dojke. Prilikom pristupanja trpezi odraslih, štene će naučiti da valja sačekati da najpre nadredjeni jedu da bi se zatim i ono moglo približiti. Sticanje takve vrste kontrole (ili društvena inhibicija) neophodao je da bi budući pas bio savršeno uravnotežen. Na isti način, štene će naučiti da se služi svojim sasvim novim zubima.

To se ostvaruje uz igru, oko 5. sedmice. Kad jedno štene nešto grublje zgrabi drugo, ovo cvili i leže na ledja. Štene napadač onda uči da kontroliše pritisak čeljusti i da prestane sa napadom (ovde tobožnjim) kad njegov protivnik legne na ledja (položaj potčinjavanja). Majka učestvuje u obučavanju sprečavajući suviše snažno grickanje: ona zgrabi štene za kožu na vratu i ponovo ga spušta na tlo pošto ga protrese, a ostavlja ga tek kada ono zauzme položaj potčinjavanja. Igra je uvek povlašćeni okvir za savladjivanje pravila života u grupi i rituala za komunikaciju. Negde kad napune 4 do 5 meseci, sudbina mužjaka i ženki postaje različita. Zapaža se da majka sve manje podnosi kontakte sa svojim sinovima (manje ih liže, redje ih drži izmedju svojih šapa), kraće se igra s njima i češće im preti. Muška štenad bliži se adolescenciji i ponašanje majke označava početak poslednje faze njihove socijalizacije.Čim njihovi genitalni organi počnu da funkcionišu, mladi mužjaci ispuštaju seksualne feromone.Verovatno će percipiranje tih feromona izazvati kod majke kidanje afektivnih veza koje su ostvarene oko 3. sedmice: to je odvajanje. Kuja postaje vrlo razdražljiva čim se njeni sinovi nadju oko nje. U nekom trenutku, kad je napetost posebno snažna, dominantni mužjak (ne neophodno otac štenadi, nego mužjak s kojim majka održava bliske odnose) pridružuje se kuji da bi odagnao mlade mužjake koji ubuduće neće biti tolerisani u zoni gde im živi majka: to je marginalizacija mladih mužjaka. Što se tiče ženki, one duže ostaju sa majkom, često do svog drugog parenja. Njihovo prvo parenje biće obično diskretno zbog delovanja feromona njihove majke . Odvajanje će se, prema tome, vršiti sporije i biće dovršeno tek pri narednom parenju. To zadržavanje u krilu majke možda je od uticaja pri učenju materinskog ponašanja.
[Vrh] Go down
http://www.freewebs.com/lovackipsi
 
Razvoj steneta
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Zdravlje i higijena novo pridoslog steneta

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Zlatno oko :: Sve o psima :: Odgoj i školovanje-
Forum(o)Bir: