Ništa nije previše za mog najboljeg prijatelja

Što su sve ljudi spremni učiniti kako bi produljili život svome ljubimcu? Plaćaju operacije, kemoterapije, vitamine, dodatke prehrani, pa i kloniranje. Svoje čupave prijatelje podvrgavaju svemu...

Vlasnici pasa u posljednje dvije godine po pitanju psećeg zdravlja povećali su izdatke za gotovo 12 milijardi dolara. Svoje čupave prijatelje podvrgavaju svemu, od kemoterapije, preko stomatoloških zahvata, sve do liposukcije. Posljednji veliki trend među vatrenim obožavateljima kućnih ljubimaca su antidepresivi i drugi slični lijekovi za popravljanje raspoloženja njihovih “najboljih prijatelja”. Velika farmaceutska kuća Pfizer prošle je godine na tržište izbacila Slentrol, lijek koji “punašnog” psa može natjerati da dobro promisli prije idućeg zalogaja. Anipryl liječi pseću zaboravnost, a Clomicalm služi kao prva pomoć kod tjeskobe izazvane odsutnošću vlasnika. Ljubimcima koji su skloniji samoozljeđivanju sve više se propisuju antidepresivi zato što nisu u mogućnosti poput ljudi govoriti o svojim problemima, rekao je Romain Pizzi, vodeći veterinar s engleskog Royal Collegea of Veterinary Surgeons i dodao da je sve više ljubimaca na Prozacu, najpoznatijem antidepresivu.

Vlasnici kućnih ljubimaca kao da su posebna grupa ljudi, druželjubivi i uvijek spremni razmijeniti iskustava o životu i navikama svojih ljubimaca. Tko nikada nije imao kućnog ljubimca, ne može razumjeti privrženost, razgovor čovjeka s mačkom ili psom, čak i spavanje u istom krevetu, poznavanje međusobnih navika i dnevnog ritma, a napose tugu vlasnika kojem ugine ljubimac.

On me uvijek može nasmijati

Kad razmišljam o tome što nam predstavljaju kućni ljubimci, uvijek iznova dolazim do spoznaje da nas oni naprosto čine sretnima: s njima smo opušteni (kako rijetko možemo biti s ljudima), aktivni, nasmijani, pa čak i zdraviji, pa nije ni čudo da oni nekima od nas znače jako, jako puno, a nekima čak i sve. Istina je, postoje ljudi kojima su životinje jedini ili najbolji prijatelji. U modernom društvu životinje imaju i niz korisnih funkcija: postoje psi vodiči za slijepe, psi za gluhe, oni koji se koriste u svakodnevnom radu policije. Izrazito rijetke pasmine pasa i mačaka, istina, neki koriste kao statusni simbol, no većina ljudi svoje ljubimce doista smatra prijateljima i za njih su spremni učiniti sve, baš kao Bernann McKunney.

Dr. Silvija Rakočević, vlasnica veterinarske ambulante Goldi iz Zagreba, potvrdila je da i kod nas imućniji vlasnici ne pitaju za cijenu kad je zdravlje ljubimca u pitanju, pa čak i oni manje imućni ne odustaju od duljih liječenja ili kompliciranijih zahvata i snalaze se uz pomoć kreditnih kartica ili plaćaju na rate. Veterinarska medicina znatno je uznapredovala tijekom posljednja dva desetljeća, sa specijalizacijama posvećenima određenim životinjama i tipovima bolesti. Postoje načini da se izliječe bolesti koje su prije 20-ak godina bile smrtonosne. Veterinari mogu izvoditi sve kompliciranije operacije, a i kemoterapija daje rezultate. Sve je više privatnih ambulanti opremljenih najsuvremenijim uređajima, a Veterinarski fakultet pruža pacijentima u Hrvatskoj njegu na razini europskih veterinarskih klinika. Da bi produljili životni vijek svojih ljubimaca, ljudi su spremni trošiti desetke tisuća kuna za liječenje ili održavanje na životu, dok su ih još donedavno jednostavno uspavljivali. Mnogi vlasnici odvode svoje ljubimce na operacije i dijagnostiku u inozemstvo i pritom redovito potroše i po nekoliko tisuća eura.

- Zbog neuroloških problema ljudi najčešće putuju u Brno, Zürich ili u Finsku. Ugrađivanje umjetnih kukova često se obavlja u Sloveniji, a kompliciranije operacije na više klinika u Njemačkoj. Zbog ortopedskih problema i bolesti s očima često putuju i u Švicarsku. Najpoznatiji oftalmološki centri nalaze se u Beču, Londonu i Rimu, gdje se obavljaju DNK analize i mikrodijagnostika na razini stanice. Kod uzgoja perzijanera, primjerice, bris se šalje u SAD kako bi se izvršila DNK analiza i isključila ge­netska bolest bubrega - ističe dr. Silvija Rakočević.

Smrznuta sperma

- Uzgajivačima nije problem prevaliti tisuće kilometara kako bi parili svoju ženku s mužjakom za kojega misle da je osobito vrijedan, uvoziti smr­znutu spermu iz najuda­ljenijih dijelova svijeta i pri tome potrošiti od dvije i pol tisuće eura naviše. Neki naprosto kupuju već odraslog, dokazanog rasplodnjaka koji vrijedi više od novog automobila srednje klase. Zatajenje bubrega vrlo je čest problem starijih životinja, a kada lijekovi više ne pomažu, mnogi vlasnici ljubimaca zainteresirani su i za presađivanje bubrega i spremni su otputovati u Njemačku, Švicarsku ili Francusku, gdje postoje banke bubrega. I ja sam imala klijenticu koja je htjela odvesti svoju mačku na takvu operaciju u Njemačku, bez obzira na cijenu od 5000 eura, no bilo je, nažalost, prekasno - dodaje dr. Rakočević. Vrlo često svoje pacijente šalje i u Sloveniju, u Topolšicu kraj Celja, gdje dr. Bojan Matko ima kliniku poznatu po vrlo uspješnim zahvatima ugradnje umjetnih kukova i koljena. Takav zahvat stoji oko 4000 eura. - U Beč klijenti odlaze kod dr. Mehla koji izvodi operacije mrena na očima jer to kod nas ne radimo. Nije problem da mi veterinari ne bi znali napraviti tu operaciju, no nemamo aparat i mirkoskop koji su jako skupi te umjetne leće. Operacija u Beču stoji oko 1500 eura. Presađivanje jetre i srca na kućnim ljubimcima još ne rade nigdje u svijetu. U Hrvatskoj radimo operacije tumora na mozgu - kaže dr. Rakočević, ali uz astistenciju humanog neurologa. Na veterini neurokirurške operacije radi dr. Pirkić.

Nema banke krvi

- Veliki nam je problem što kod nas nema banaka krvi. Mi radimo samo transfuziju - uzmemo krv jednog psa i dajemo ga direktno oboljelom. A što se tiče skupih lijekova za ljubimce, naši pacijenti najčešće koriste one za srce, Vetmedin, što vlasnika stoji oko 1200 kuna mjesečno. Trenutno imam pacijenta boksera za kojeg njegovi vlasnici izdvajaju 1500 funti za lijekove iz Engleske. To je lijek protiv tumora na hipofizi, pas ga mora uzimati svaki dan dan do kraja života. Kao posljedica sterilizacije mladih kuja, može doći do problema inkontinencije, a za taj se problem koristi lijek Propalin koji mjesečno stoji oko 300 kuna - dodala je dr. Silvija Rakočević.

_________________________________________________________________

Život poslije života: Južnokorejski čuvari besmrtnosti
Booger se vratio! I to pet puta...



Ponovno se mogu smijati, ponovno se osjećam živom. Dogodilo se čudo! - uzviknula je Bernann McKunney ljubeći i milujući tjedan dana stare štence, prve pse klonirane u komercijalne svrhe. Da bi platila kloniranje južnokorejskoj tvrtki RNL Bio, prodala je kuću, potrošila 50.000 dolara, čekala dvije godine, ali sada je sretna. Iako štenci izgledaju kao booger, južnokorejski znanstvenici ne mogu jamčiti da će se jednako ponašati. McKunneyjeva o tome ne razmišlja - ona smatra da je ponovno s njom njezin voljeni pitbul koji joj je spasio život kad ju je napao drugi pas i nanio joj teške ozljede. Točnije, s njom nije jedan nego pet malih boogera. Prije dvije godine, prije nego što je uginuo, u jednoj američkoj biotehnološkoj tvrtki pohranila je na čuvanje komadić uha svoga boogera. No, postoji nešto što možda nije poznato 57-godišnjoj scenaristici i predavačici drame na kalifornijskom sveučilištu. Prilikom svake replikacije kromosoma gubi se dio telomera, vrška DNK molekula. Skraćivanje telomera zapravo je proces starenja. Ovca Dolly, prvi sisavac kloniran iz stanice odrasle jedinke, preciznije iz vimena ovce stare šest godina, eutanazirana je u sedmoj godini života.

Valja napomenuti da prosječna ovca može doživjeti 14 godina. Bolovala je od tumora pluća, artritisa i drugih kroničnih staračkih bolesti. Znanstvenici pretpostavljaju da je u trenutku rođenja već bila biološki stara šest godina. Booger je imao gotovo deset godina u trenutku kada je uzet komadić njegova tkiva. Koliko su zapravo danas stari mali, tek rođeni boogeri? ( I.R.B.)

_________________________________________________________________

Uskrsnut će i Trakr, američki pas heroj



Do kraja godine bit će kloniran i njemački ovčar Trakr, pas heroj koji je sudjelovao u spašavanju žrtava iz ruševina Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku 11. rujna 2001. godine. Pobijedio je na natječaju kojim se vlasnicima nudilo besplatno dupliciranje njihovih ljubimaca. Kloniranje će izvesti južnokorejski laboratorij Sooam Biotech Research Foundation u suradnji s kalifornijskom tvrtkom BioArts International.

- Trakr mi je sve u životu - objašnjava njegov vlasnik James Symington koji je sa svojim psom bio među prvim spasiocima na mjestu napada i pronašao posljednjeg preživjelog zatrpanog ispod devet metara ruševina. - Najljepši mi je dar spoznaja da će dio njega nastaviti živjeti i kada ga više ne bude - rekao je umirovljeni policajac koji je svjestan koliko je vremena, znanja i napora potrebno uložiti u trening policijskog i spasilačkog psa.

Trakr je obučen u Češkoj, a u dobi od 14 mjeseci priključio se losangeleskoj policiji.

Nakon impresivne šestogodišnje karijere umirovljen je u dobi od osam godina i postao vlasništvo svog vodiča Symingtona. U trenutku uzimanja tkiva za kloniranje star je 15 godina, a stražnje noge otkazale su mu poslušnost zbog degenerativne živčane bolesti, vjerojatno posljedice izloženosti toksičnim plinovima na ruševinama.

- Budu li klonirani potomci imali Trakrove sposobnosti, nastavit ćemo s radom - izjavio je Symington ne skrivajući uzbuđenje zbog mogućnosti
da ponovno obavlja svoju dužnost u društvu dosad najboljeg psa vodiča, američkog heroja. (I.R.B.)

_________________________________________________________________

Milan Bandić: Moj Bil preživio je zahvaljujući Rudiju koji mu je donirao krv



Osim osmogodišnjeg retrivera Bila, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odnedavno ima i drugog kućnog ljubimca - osmomjesečnog Rudija. Njegov prvi retriver Bil prošle godine bio je podvrgnut operaciji jer je u desnoj nosnici imao veliku izraslinu koja mu je otežavala disanje, a sumnjalo se i da je to zloćudan tumor. Tijekom operacije koja je trajala više od pet sati Bandićevu ljubimcu veterinari su davali transfuziju krvi koju mu je donirao Rudi, retriver Damira Skoka, predsjednika Hrvatskog kinološkog saveza. Nakon operacije Bandićev pas oporavljao se dva tjedna, a potom ga je odveo na 26-dnevnu kemoterapiju. Bil se od prošlogodišnje bolesti potpuno oporavio, a Bandić je svom novom ljubimcu dao ime Rudi, po psu koji je Bilu darovao krv. Operaciju izrasline u nosu Bandić je Veterinarskom fakultetu platio 4000 kuna.

________________________________________________________________

Oliver Mlakar: Upravo smo postali ponosni vlasnici prekrasnih štenaca rođenih carskim rezom



Nikada nisam vodio svoje šnaucere na liječenje u inozemstvo. Kod nas, naime, ima jako dobrih veterinara. Eto, baš prošli vikend štenila mi se jedna od mojih kujica i kako se porod zakomplicirao, bio je nužan carski rez. Budući da je moj veterinar dr. Bruno Ljolje na godišnjem odmoru, zahvat je napravio njegov kolega, no Bruno je bio s nama na telefonskoj liniji. I tako smo postali ponosni vlasnici šest malih, zdravih, prekrasnih štenaca. Mi sve svoje pse neizmjerno volimo i nikada nismo pitali za cijenu kada je njihovo zdravlje u pitanju. Eto, imali smo šnaucera koji je u starosti obolio na srcu, no uz lijekove smo mu zaista produžili život i zbog toga smo bili iznimno sretni.